HomeVestiHolokaust nad Sintima i Romima - sećanje i opomena

Holokaust nad Sintima i Romima – sećanje i opomena

2.8. nas podseća ne genocid koji su nacionalsocijalisti počinili nad Romima i Sintima. Romani Rose, predsednik Centralnog saveta nemačkih Sinta i Roma, smatra da bi ovaj dan trebalo da podstakne na borbu protiv rasizma.

2. Avgusta 1944. u gasnim komorama „Ciganskih logora“, pogubljeno 4.300 Sinta i Roma. Ovaj dan je postao simbol za Holokaust nacista nad preko 500.000 Sinta i Roma u okupiranoj Europi.

Mi se prisećamo ovih žrtava, prisećamo se svih žrtava genocida nad Sintima i Romima i prisećamo se svih žrtava nacionalsocijalizma. Ovaj dan je za Sinte i Rome u celoj Evropi od velike važnosti. Sećanje na žrtve nacističkog genocida je postalo sastavni deo našeg identiteta.

Evropski parlament je u jednoj odluci od pre pet godina 2. Avgust proglasio Evropskim danom sećanja, a od zemalja članica EU se još uvek traži da taj datum u svojim zemljama proglase Danom sećanja na Holokaust nad Sintima i Romima. Poljska je prva zemlja koja je to učinila.

Anticiganizam, antisemitizam i rasizam su sve nasilniji

Zbog etabliranog rasističkog nacionalizma u mnogim zemljama, Evropa se danas nalazi pred velikim izazovima. Svest o našoj demokratiji, pravnoj državi i našim evropskim vrednostima već odavno nije garant očuvanja demokratije jer nacionalističke stranke i vlade u mnogim evropskim zemljama nalaze potvrdu upravo u tom rasističkom nacionalizmu.

Već duže vrijeme smo svedoci širenja mržnje prema Sintima i Romima, prema Jevrejima i ostalim manjinama. Napadi na sinagogu u Haleu u oktobru prošle godine ili na jedan kafić u Hanauu u kojem su se okupljali stranci u februaru ove godine, su najnoviji primeri za jedan, sve agresivniji i nasilniji anticiganizam, antisemitizam i rasizam.

Podele u društvu su loše za Sinte i Rome

Sinti i Romi u Evropi žive već preko 700 godina i državljani su zemalja u kojima žive. Nacisti su ti koji su nas isprva popisali i odvojili od ostatka društva, oduzeli nam državljanstvo i građanska prava i na kraju nas deportovali sa ciljem da nas potpuno unište. Rasizam nacista, koji se temeljio na ekstremnom i radikalnom antisemitizmu i anticiganizmu, je zapravo bio glavni aspekt Trećeg Rajha i ključan za Holokaust – zločin nad čovečanstvom, dotad nezapamćeni raskid sa civilizacijskim normama.

20. vek su obeležila dva svetska rata i nebrojeni drugi ratovi u gotovo svim delovima sveta. Sada, u 21. veku, smo suočeni s situacijom u kojoj demokratije proživljavaju proces samouništenja, u kojoj se državno-pravni principi sistemski ukidaju i u kojoj suprotstavljene strane unutar jednog društva jedva da još mogu ili žele govoriti jedna s drugom.

Sve to zajedno je jedna neodrživa situacija koju možemo prevladati samo zajedničkim naporima. Za Rome u Evropi ova podela u mnogim društvima kontinenta predstavlja posebnu opasnost. Napetosti u društvu se oduvek i još uvek se prelamaju preko leđa manjina u jednom društvu. Trenutno ponovno postoji opasnosti pogroma nad Romima.

Evropske vlade moraju osuditi anticiganizam, antisemitizam i rasizam

Aušvic je savest zajednice vrednosti demokratskih država. Mi ne smemo više ćutati i umanjivati značenje, ne smemo odvraćati pogled pri prvoj pojavi rasizma, kada se nacionalizam okreće protiv Evrope i naših zajedničkih demokratskih vrednosti, kada nacionalisti i ekstremni desničari žele da uklone našu demokratiju i pravnu državu.

Sada je zadatak evropskih vlada da konačno nedvosmisleno i dugoročno osude anticiganizam, antisemitizam i rasizam. Centralni savet nemačkih Sinta i Roma stoga pozdravlja „Nezavisno poverenstvo anticiganizam“ koje je osnovala Nemačka vlada i čiji je zadatak da analizira anticiganizam u Nemačkoj i razvije metode i predloga u borbi protiv ove pojave.

To je obaveza koja proizlazi iz iskustva Aušvica i ostalih koncentracionih logora i delovanja pripadnika SS-a i s kojom se svi mi u Evropi moramo suočiti.

Romani Rose je od 1982. predsednik Centralnog saveta nemačkih Sinta i Roma.

Tekst preuzet sa https://www.dw.com/sr/holokaust-nad-sintima-i-romima-se%C4%87anje-i-opomena/a-54406153.

Održana godišnja Skupština mreže Ujedinjene Romkinje protiv nasilja

Godišnja Skupština Mreže Ujedinjene Romkinje Protiv Nasilja održana je 20.03.2023. godine u hotelu Palace u Beogradu. Na Skupštini je učestvovalo 16 predstavnica udruženja, članica...

Naše stare klijentkinje u našem novom prostoru

Uz podršku naših donatora Open Society Foundations, filia.die frauenstiftung, Oak Foundation i Rekonstrukcija Ženski fond otvorile smo vrata našeg novog prostora starim klijentkinjama i...

Održan protestni marš za prava žena „Dostojanstvo. Plata. Život!“, govor naše Dženet Koko oduševio sve!

Ove godine osmomartovski marš je održan pod nazivom Dostojanstvo. Plata. Život! Procenjuje se da je bilo oko 1.000 ljudi na protestu. Okupljanje je bilo...