HomeUncategorized @srDanas se obeležava međunarodni dan sećanja na romske žrtve...

Danas se obeležava međunarodni dan sećanja na romske žrtve holokausta

Aušvic

Danas se obeležava Dan sećanja na žrtve genocida nad RomimaU noći između 2. i 3. avgusta 1944, oko 3.000 muškaraca, žena i dece Roma ubijeno je u gasnim komorama u “Porodičnom kampu za Cigane” u Aušvicu.

Te žrtve su simbolički deo od skoro 500.000 ubijenih Roma u tim nezaboravljenim vremenima fašizma. U znak sećanja na nevine žrtve, romski narod obeležava, zajedno sa Evropskim parlamentom i pojedinim međunarodnim organizacijama, Dan sećanja na romske žrtve holokausta 2. avgusta i ove 2021.godine.

Početkom avgusta 1944. u logoru B II ostalo je 4.300 Roma i Sinta. Najviše je bilo žena, dece, staraca i bolesnih. Svi su ubijeni u gasnim komorama u noći 2. avgusta. Bio je to poslednji čin planske akcije istrebljenja ljudi zarobljenih u takozvanom „ciganskom logoru“.

Dva i po meseca ranije, 16. maja 1944, hiljade Roma i Sinta zabarikadiralo se u logoru i tako sprečilo da toga dana bude izveden plan SS-a. Kasnije su svi ljudi koji su još uvek mogli da se odupiru, odvedeni u druge logore kako bi konačno mogli da se poubijaju oni koje su ostavili u Aušvicu. Ukupno 500.000 Roma i Sinta postali su žrtve nacionalsocijalističkog rasnog fanatizma. Sinti i Romi taj genocid nazivaju „Porajmos“, što na romskom znači „uništenje“. Evropski parlament je 2015. godine 2. avgust proglasio Evropskim danom sećanja na ubijene Rome i Sinte.

Od kraja Drugog svetskog rata pa do sredine 80-tih godina dvadesetog veka jedva da je bilo ikakve diskusije o genocidu nad Romima u Evropi. Samo se povremeno pominjalo stradanje Roma, kako u medijima, tako i u političkim debatama, a još manje u školama i na univerzitetimana. Početak ozbiljne debate na ovu temu može se povezati sa delovanjem Svetskog kongresa Roma (RIJ) i sa narastajućom kritikom zbog uskraćivanja, ionako zakasnele, ratne reparacije porodicama ubijenih i zarobljenih Roma-logoraša.

Prvo javno priznanje nacicistickog progona i ubijanja Roma iz rasnih pobuda i priznanje da se taj progon mora definisati kao genocid, došlo je u vidu izjave Saveznog kancelara zapadne Nemacke Helmuta Šmita, kada se sastao sa delegacijom novooosnovanog  Centralnog saveta nemackih Sinta i Roma 17. marta 1982. godine, kao i kasnije sa delegacijom Svetskog Kongresa Roma.

Posle toga, kancelar Helmut Kol je ponovio ovu izjavu u debati u Bundestagu 7. novembra 1985. godine. Ovaj dan se može smatrati za prvo javno priznanje da su Romi bili žrtve genocida, naročito zato što je izneta u nemačkom parlamentu.

Sredinom te iste decenije, ponovo počinje da se javlja zli duh oko 500 nekažnjenih zlikovaca Nirberškog procesa koji su na volšeban način sklonjeni u Severnu Ameriku, Argentinu i druge južnoameričke zemlje. Ti nekažnjeni zlikovci u mnogim zemljama, ponovo su stali na noge i „školovali“ su nove sledbenike fašizma širom Evrope. Romi su sve češće bili meta udara, kao nepoželjni, u narastajućoj plimi nacišovinizma u centralnoj, istocnoj i jugoistocnoj Evropi.

Nije dovoljno samo sećanje i komemoracija, bez debate na ovu temu, jer će bez debate ostati u praznom prostoru i bez dosezanja nužnog cilja – javnog govora o tragediji.

Preuzeto minority news/DW

Predstavnica udruženja učestvovala na panel sesiji u okviru kampanje „Stop femicidu“

Predsednica udruženja Nada Đuričković učestvovala je dana 24. novembra 2023.godine na panel sesiji u okviru kampanje "Stop femicidu", koja je održana u beogradskom...

Održana vršnjačka radionica u OŠ „Zaga Malivuk“

Romski centar za žene i decu Daje je dana 19.10.2023.godine nastavio sa održavanjem ciklusa vršnjačkih radionica u okviru projekta podržanog od strane Equality Fund. Radionica...