Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

Jedno od najnovijih djela o stradanju Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata je zbornik The Nazi Genocide of the Roma: Reassessment and Commemoration kojeg je uredio Anton Weiss – Wendt.

Autor: Danijel Vojak

Zbornik The Nazi Genocide of the Roma: Reassessment and Commemoration nastao je kao dio edicije War and Genocide koju uređuju Omer Bartow i A. Dirk Moses, a unutar nje dosad je objavljeno 18 svezaka u kojima se pitanje rata i genocida obrađuje ponajprije u kontekstu društvene i kulturne povijesti, a ne samo ratne povijesti.

Zbornik je podijeljen na dva uvodna dijela (Zahvale i Uvod), devet poglavlja, a na kraju djela nalazi se Izbor iz bibliografije, bilješke o autorima i indeks. Zbornik je posvećen Michelu Zimmermannu koji je kao njemački povjesničar istraživao stradanje Roma prije i za vrijeme Drugoga svjetskog rata u Njemačkoj. Zimmermann se ponajprije istaknuto kao znanstvenik koji je među prvima usporedio nacističku i sovjetsku politiku prema Romima.

Između ostalih radova, izdvojio bih rad Floriana Freunda koji je analizirao odnos austrijskih vlasti prema Romima u razdoblju od Anschlussa (nacističkog pripajanja Austrije 1938.) do kraja Drugoga svjetskog rata. Autor nastoji objasniti postepeno oblikovanje negativne percepcije Roma u austrijskom društvu i to posebice prema njihovom nomadstvu i isticanju opasnosti od „ciganske kuge“.

Pod pritiskom političkih, pravosudnih i policijskih djelatnika oblikuju represivnu zakonsku regulativu temeljenu na anticiganističkom i rasno-stereotipnom prikazu Roma. Nakon nacističkog pripajanja Austrije 1938. Romi ubrzo gube sva građanska prava, poput prava na glasanje, obrazovanje, rad. Tijekom Drugoga svjetskog rata nacistima su problem predstavljali neuspješni pokušaji deportacije austrijskih Roma, od koji je znatan broj ubijen ili mučen, a tek manji broj njih je preživio.

Alexander Korb je pisao o masovnom nasilju ustaških vlasti prema Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941. – 1942. On, između ostalog, smatra kako Njemačka nije u tolikoj mjeri utjecala na ustašku politiku prema Romima kao što je to bio slučaj u tadašnjoj Srbiji te kako je ustaški progon srpskog stanovništva na početku rata radikalizirao i ubrzao progon Roma i Židova u NDH.

Vladimir Solunari analizirao je stradanje Roma u Rumunjskoj za vrijeme Drugoga svjetskog rata, ističući prisutnost duboko ukorijenjenog anticiganizma među neromskim stanovništvo i među dijelom akademske zajednice. Predsjednik rumunjske vlade Ion Antunescu započeo je s deportacijama Roma u svibnju 1942. u Transistriju. Autor navodi kako se većina stanovništva nije javno usprotivila deportacijama Roma, a takvim je ocijenio i prenaglašenu akciju rumunjske kraljice Elene u spašavanju Roma.

Mikhail Tyaglyy je pisao o nacističkoj okupacijskoj politici i masovnom ubijanju Roma na ukrajinskom području. Nacističke snage strahovale su od mogućnosti romske špijunaže u koristi sovjetskih partizana, tako da su u početku progonom bili obuhvaćeni svi Romi, a tek od 1943. samo nomadski i polukrvni Romi. Gilad Margalit pisao je o procesu priznavanja stradanja Roma i Sinta za vrijeme nacističke Njemačke u poslijeratnom njemačkom pravosuđu.

Autor je istaknuo kako su na pravosudni proces priznavanja stradanja Roma i Sinta utjecali negativni predratni rasni stereotipi prema Romima, kao i proces istog priznavanja Židova kao nacističkih žrtava. On navodi kako su u početku židovske organizacije pomagale Romima u pravosudnim procesima, bojeći se da bi odbijanje romskih i sintskih sudskih zahtjeva za priznavanjem stradanja i obeštećenjem moglo negativno utjecati na njihove zahtjeve.

Zbornik The Nazi Genocide of the Roma: Reassessment and Commemoration čini jedan od pomaka europske historiografije u razumijevanju stradanja Roma za vrijeme Drugoga svjetskog rata. No, kako i sam urednik ovog izdanja ističe, ne radi se o cjelovitom i sveobuhvatnom prikazu ove teme već svojevrsnom pozivu (poticaju) za daljnja istraživanja.

U tom kontekstu može se objasniti nedostatak ovog djela u izostanaku priloga o položaju Roma u drugim europskim zemljama, poput Poljske, Češke i Slovačke, Italije, Mađarske, Bugarske, Grčke, Albanije i zemlje bivše Kraljevine Jugoslavije.

Leave a comment